Socijalna uključenost i zaštita

Solidarnost je najvažnija oznaka Europske unije. To je intrinzičan cilj europskog modela društva i blagostanja kako se ljude ne bi spriječilo od korištenja i pridonošenja ekonomskom i  socijalnom napretku. Izgradnja boljeg socijalnog uključivanja u Europe važna je za postizanje ciljeva EU o održivom gospodarskom razvoju, stvaranju većeg broja i boljih radnih mjesta te veće socijalne kohezije.
Godine 2000, vođe EU su utvrdile Proces socijalnog uključivanja kako bi se ostvario  odlučujući utjecaj na iskorjenjivanje siromaštva do 2010. Od tada je Europska unija pružila okvir za razvoj nacionalnih strategija kao i za političku koordinaciju između zemalja članica o pitanjima vezanim uz siromaštvo i socijalnu isključenost. Važan dio tog procesa je partnerstvo sa sudionicima poput nevladinog sektora, socijalnih partnera te lokalnih i regionalnih vlasti.
Aktivnosti na europskoj razini imaju utjecaj na različite načine. Integracija planova o suzbijanju siromaštva u nacionalne politike i mjere povećava političku svijest o siromaštvu i isključenosti te mu daje važno mjesto u raspravama i provedbi nacionalnih politika.
Time se zemlje članice motiviraju za kritičko ispitivanje svojih politika i mjera. Tu se također pojašnjava kako zemlje mogu dobro djelovati u određenim područjima čime potiču druge zemlje članice na bolje djelovanje. To također stvara temelje političkog djelovanja uključujući široki spektar sudionika iz nevladinog sektora, socijalnih partnera te lokalnih i regionalnih vlasti koji zajedno trebaju raditi s osobama koje su izložene većoj opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti.
U području socijalne uključenosti, aktivnosti EU usvojile su jasan konsenzus djelovanja o sljedećim izazovima:

• Iskorijeniti dječje siromaštvo prekidanjem začaranog kruga prenošenja siromaštva s jednog naraštaja na idući;
• Postići tržište rada koje stvarno omogućava uključivanje;
• Osigurati pristojne uvjete stanovanja za sve građane;
• Nadvladati diskriminaciju i unaprijediti uključenost osoba s posebnim potrebama (invalida), nacionalnih manjina i imigranata;
• Ublažavati i sprječavati financijsku isključenost i prezaduženost.

Socijalna zaštita i osiguranje

U EU vrlo su razvijeni sustavi socijalne zaštite i osiguranja. Njima se zaštićuju osobe protiv rizika nedovoljne razine dohotka uzrokovane nezaposlenošću, bolesti i invalidnosti, roditeljskih obveza, starosti ili neodgovarajućeg dohotka zbog gubitka bračnog druga ili roditelja. Tako se ujedno jamči pristup uslugama koje su presudne za odgovarajuću kvalitetu života.

• U području mirovina, gdje se pridonosi definiranju zajedničkih ciljevima posebice u: prvo, ostvarivanju viših stopa zaposlenosti i produžavanja radnog vijeka, i  drugo, definiranju zajedničkih pokazatelja tako da svaka zemlja može procijeniti svoju situaciju i uspjehe djelovanja.
• U području zdravstvene zaštite i dugotrajne njege gdje se donositeljima i provoditeljima odluka pomaže u njihovim naporima postizanja univerzalnog pristupa (osiguranja cjelokupnog stanovništva), visoke kvalitete pruženih usluga i dugotrajne financijske održivosti njihovih sustava zdravstvene zaštite i dugotrajne njege.

Doprinos EU u osuvremenjivanju sustava socijalne zaštite i osiguranja također je vrijedan u dva druga bliska područja.

• U području socijalnih i zdravstvenih usluga od općeg interesa, gdje EU trenutačno razvija sistematičniji pristup u pomaganju zemljama članica u održanju visoke kvalitete i univerzalnog pristupa (osiguranja cjelokupnog stanovništva) tim uslugama i njihovom osuvremenjivanju.
• Zajednički informacijski sustav o socijalnoj zaštiti ("Mutual Information System on Social protection" - MISSOC), prikuplja zajedno s izvjestiteljima iz nacionalnih nadležnih tijela informacije o organizaciji najvažnijih oblika socijalne zaštite i osiguranja.

Novosti:

Za samozaposlene žene i supruge samozaposlenih radnika 14 tjedana rodiljne naknade 

Zemlje članice Europske unije morale bi jamčiti standardu socijalnu zaštitu, uključujući najmanje 14 tjedana rodiljne naknade, samozaposlenim ženama i suprugama ili životnim partnericama samozaposlenih radnika, zaključio je Europski parlament u obvezujućem prijedlogu kojim želi ažurirati postojeću europsku direktivu.  

Svaka trudna samozaposlena žena ili supruga/partnerica samozaposlenog radnika treba dobiti 'dovoljnu rodiljnu naknadu kako bi pokrila prekid rada' od najmanje 14 tjedana, odnosno minimalni plaćeni rodiljni dopust koji je inače utvrđen direktivom EU-a. 

Samozaposlene žene ili supruge samozaposlenih radnika koje im pomažu u obavljanju posla trebaju dobiti ili mogućnost da dobrovoljno uplaćuju u shemu socijalnog osiguranja ili bi to moglo biti obvezno, kako odluči svaka zemlja članica, kazali su zastupnici EP-a u kompromisnom amandmanu koji je dogovoren s Vijećem u drugom čitanju. 

Supruge ili životne partnerice koje nisu zaposlene često pomažu samozaposlenim partnerima, bilo da se radi o poslu u poljoprivredi, malim tvrtkama ili slobodnim profesijama. 

Zastupnici su također pozvali zemlje članice da poduzmu potrebne mjere kako bi osigurale da uvjeti za osnivanje tvrtke među supružnicima (ili partnerima gdje je njihova zajednica priznata zakonom) ne budu restriktivniji od uvjeta utvrđenih za ostale kada osnivaju tvrtku. 

Vijeće bi trebalo usvojiti amandmane 7. lipnja. Zemlje članice tada će imati dvije godine da provedu promjene ili do četiri godine ako imaju poteškoće u nalaženju načina za davanje standardne socijalne zaštite samozaposlenim radnicama ili suprugama samozaposlenih radnika. 

Više o tome:

Europski parlament: Wives of self-employed should have similar maternity leave rights to employees

Izvor: Vodič kroz informacije o Europskoj uniji, svibanj 2010