Početna » Socijalna uključenost u EU

Socijalna uključenost u EU

Ciljevi Programa PROGRESS

PROGRESS je program EU za zapošljavanje i društvenu solidarnost. Osnovan je za pružanje  financijske podrške kod provedbe ciljeva EU u zapošljavanju, socijalnim poslovima i jednakim mogućnostima utvrđenim u Socijalnoj Agendi ("the Social Agenda"). Time se također pridonosi ostvarivanju EU Lisabonske strategije rasta i radnih mjesta ("EU 'Lisbon' Growth and Jobs Strategy").

Kako bi mogla primijeniti više strateški i participativni pristup kod provedbe PROGRESS-a, Europska komisija je razvila streteški okvir. Strateški okvir je bitni interni alat uspješnog upravljanja i izvještavanja koji ima dvije važne  funkcije: utvrđivanje strategije PROGRESS-a i procjene doprinosa PROGRESS-a  ostvarivanju ciljeva zadanih u Socijalnoj Agendi  ("the Social Agenda"). To je živi dokument koji će se nastaviti razvijati i poboljšavati kako se jave nove mogućnosti, odnosno prestane važnost nekih sadašnjih problema i tema, odnosno one dobiju niži prioritet.

Obnovljena Socijalna Agenda (Renewed Social Agenda)

Europska komisija je 2. lipnja 2008. prihvatila ambiciozni obnovljeni program Socijalna Agenda oblikovan kako bi EU politike i mjere uspješno odgovorile sadašnjim ekonomskim i socijalnim izazovima.  

U čemu je stvar?

Tehnološke promjene, globalizacija i starenje stanovništva mijenjaju europska društva.  EU politika i mjere trebaju pratiti te trendove i pomoći ljudima u prilagođavanju promijenjenim uvjetima. Obnovljena Socijalna Agenda usmjerena je na stvaranje boljih mogućnosti za građane EU, unaprjeđenje kvalitete usluga i solidarnost prema onima koji trpe od negativnih posljedica navedenih promjena.

Kako će pomoći obnovljena Socijalna Agenda?

EU ima ograničenu moć i odgovornost, ali u partnerstvu s državama članicama može stvoriti značajnu razliku u životu građana. U razdoblju dužem od 50 godina EU je uspješno promovirala gospodarski rast i povećane mogućnosti zapošljavanja, zastupala rodnu jednakost i zalagala se za bolje radne uvjete. Pomogla je u suzbijanju diskriminacije, siromaštva i regionalne nejednakosti.  

Na tim je dostignućima, obnovljena Socijalna Agenda objedinjuje cijeli niz EU politike i mjera kako bi podržale aktivnosti u sedam prioritetnih područja: 

  • Djeca i mladi -  budućnost Europe

  • Ulaganje u ljude: više poslova i bolji poslovi, nova znanja, stručnosti i sposobnosti

  • Mobilnost radne snage

  • Duži i zdraviji život

  • Suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti

  • Borba protiv diskriminacije i promicanje rodne jednakosti

  • Jednake mogućnosti, pristup i solidarnost na globalnoj sceni  

Kako to djeluje?

Komisija je predložila upotrebu različitih političkih instrumenata i mjera za ostvarivanje ciljeva obnovljene Socijalne Agende: 

  • EU zakonodavstvo (na primjer, prijedlozi o suzbijanju diskriminacije izvan tržišta rada, prava pacijenata na zdravstvenu zaštitu u drugoj zemlji, unapređenje djelovanja Europskog radnog vijeća - European Works Councils)

  • Socijalni dijalog (poticanje predstavnika poslodavaca i zaposlenika na punu upotrebu mogućnosti koje nudi europski socijalni dijalog)

  • Suradnja između država članica (posebice jačanje suradnje u područjima socijalne  zaštite i socijalne uključenosti)

  • EU financiranje (mobiliziranje strukturnih fondova EU,  Europski fond prilagođavanja globalizaciji - the European Globalisation Adjustment Fund) i programa PROGRESS za zapošljavanje i solidarnost)

  • Partnerstvo, dijalog i komuniciranje (uključivanje i savjetovanje s nevladinim organizacijama, regionalnim i lokalnim tijelima vlasti i drugim dionicima)

  • Osiguravanje da EU politike i mjere promoviraju mogućnosti, pristup i solidarnost (praćenje novih inicijativa za utjecaje socijalne politike i zapošljavanja)

Povjerenstvo za socijalnu zaštitu  

EU sustavi socijalne zaštite izloženi su mnogobrojnim zajedničkim izazovima - na primjer, potrebi prilagođavanja promijenjenom svijetu rada, novoj obiteljskoj strukturi i dramatičnim demografskim promjenama u nadolazećim desetljećima.

Kao odgovor tim izazovima, osnovano je 2000. godine Povjerenstvo za socijalnu zaštitu  ("the Social Protection Committee") kojeg čini skupina visokih dužnosnika i čija je zadaća biti pokretač suradnje Europske komisije i država članica kod osuvremenjivanja i unapređenja sustava  socijalne zaštite:

Rad Povjerenstva nakon njegovog osnivanja uvelike je određen strateškim ciljevima socio-ekonomskog napretka EU-a utvrđenim na sastanku Vijeća Europe održanoga u ožujku 2000. u Lisabonu, te Lisabonska deklaracija gdje se navodi kako je EU utvrdila novi strateški cilj "postati najkonkurentnije dinamično društvo u svijetu utemeljeno na znanju, sposobno za ostvarivanje održivog gospodarskog rasta s većim mogućnostima zapošljavanja i većom socijalnom kohezijom."

Ključni mehanizam političke suradnje i koordinacije ostvarivanja usvojenih ciljeva u području politike protiv siromaštva i socijalne isključenosti je model otvorene koordinacije (open method of coordination - OMC), prema kojem su se zemlje članice dogovorile za zajedničke pokazatelje za praćenje socijalne isključenosti (tzv. laekenski pokazatelji), predviđena je izrada zajedničkih memoranduma o socijalnom uključivanju (Joint Inclusion Memorandum - JIM) i nacionalnih akcijskih planova (National Action Plan on Social Inlusion - NAP/incl), ustanovljeni su mehanizmi izvješćivanja o postignućima nacionalnih politika i razmjeni iskustava. Provođenje OMC u socijalnoj zaštiti i socijalnoj uključenosti obuhvaća tri područja: socijalnu uključenosti, mirovinsku reformu te zdravstvenu zaštitu i dugotrajnu njegu.

U ostvarivanju svojih funkcija Povjerenstvo za socijalnu zaštitu usko surađuje s drugim povjerenstvima na EU razini zaduženima za socijalnu i ekonomsku politiku, posebice s Povjerenstvom za zapošljavanje i socijalne poslove ("Employment Committee" - EMCO) i Povjerenstvom za ekonomsku politiku ("Economic Policy Committee" - EPC).

Proces: model otvorene koordinacije

U širokom području ekonomske i socijalne politike te politike zapošljavanja, zemlje članice trebaju provesti reforme čiji su izazovi slični u cijeloj Europe. Konvergencija izazova nastala je uslijed ekonomske integracije unutar zajedničkog tržišta, a to su posljedice brzih promjena svjetskog gospodarstva, tehnoloških inovacija i demografskih promjena. Stoga su potrebni novi instrumenti koji pružaju podršku zemljama članicama u njihovim reformskim naporima, dok istodobno poštuju njihove zakonske nadležnosti.

Utvrđena na Lisabonskoj sjednici Vijeća Europe u ožujku 2000., model otvorene koordinacije (open method of coordination - OMC), pruža okvir političke koordinacije unutar zakonskih određenja. Zemlje članice su se složile utvrditi i promovirati najučinkovitije politike i mjere u području socijalne zaštite i socijalne uključenosti s ciljem međusobnog učenja najboljih iskustava.

To je prilagodljiva i decentralizirana metoda, koja uključuje:

  • Dogovorene zajedničke ciljeve (common objectives) utvrđene na visokoj razini i zamišljene za podršku cijelom procesu;

  • Dogovorene pokazatelje za praćenje socijalne isključenosti - tzv. laekenski pokazatelji  (Agreeing to a set of common indicators) kojima se može mjeriti napredak u postizanju tih ciljeva;

  • Priprema nacionalnih strateških izvještaja (strategic reports), u kojima zemlje članice utvrđuju kako planiraju politike i mjere u dogovorenom razdoblju za ostvarivanje zajedničkih ciljeva;

  • Procjena (evaluacija) tih strategija (Evaluating these strategies) koju zajedno provode Europska komisija i zemlje članice.

Uzimajući u obzir Zajednički akcijski program ("Community Action Programme") za sprječavanje socijalne isključenosti, od siječnja 2007. godine provodi se PROGRESS, novi integrirani program EU za podršku zapošljavanju i socijalnoj solidarnosti, čiji su ciljevi utvrđeni u Socijalnoj Agendi i pridonose široj strategiji unije za povećanje zapošljavanja i ostvarenje gospodarskog rasta.

U srpnju 2008. godine, Europska komisija je predložila jačanje modela otvorene koordinacije u socijalnom području kojim bi se omogućilo Uniji postizanje boljih rezultata u razdoblju 2008. - 2010. i zacrtao put uspješnom okviru razvoja 2010.

U Izjavi Europske komisije utvrđuju se četiri prioritetna područja:

  • Povećati političku posvećenost (odlučnost) i vidljivost; 

  • Pojačati pozitivno međudjelovanje s drugim EU politikama i mjerama;

  • Ojačati analitički instrumentarij;

  • Razviti snažniji osjećaj vlasništva kroz međusobno ocjenjivanje, učenje i uključenost nadležnih sudionika.

Novi zajednički ciljevi od 2006.

Na temelju materijala Europske komisije Raditi zajedno, raditi bolje: Novi okvir modela otvorene koordinacije socijalne zaštite i politike uključivanja u Europskoj uniji ("Working together, working better: A new framework for the open coordination of social protection and inclusion policies in the European Union") Vijeće Europe prihvatilo je u ožujku 2006. Novi okvir za proces socijalne zaštite i politike uključivanja.

Postojeći model otvorene koordinacije u području socijalne uključenosti i mirovinskog sustava te zajednički proces suradnje u području zdravstvene zaštite i dugotrajne njege objedinjeni su pod zajedničkim ciljevima i pojednostavljenom postupku izvještavanja.

Svodni ciljevi modela otvorene koordinacije za socijalnu zaštitu i politiku uključivanja obuhvaćaju:

  • Socijalnu koheziju, jednake mogućnosti za žene i muškarce kroz odgovarajuće, dostupne, financijski održive, prilagodljive i učinkovite politike i mjere socijalne zaštite i politike uključivanja;

  • Djelotvornu i međusobnu povezanost između Lisabonskih ciljeva većeg gospodarskog  rasta, veće mogućnosti zapošljavanja i bolji poslovi te veća socijalna kohezija, sa Strategijom EU održivog razvoja;

  • Dobro upravljanje (good governance), transparentnost i uključenost dionika u oblikovanje, provedbu i praćenje mjera.

Zajednički pokazatelji

Definiranje zajedničkih pokazatelja u sustavima socijalne zaštite i politike uključivanjaznači određivanje indikatora kojima se mogu uspoređivati najbolja iskustva i mjeriti napredak u postizanju zajedničkih ciljeva. Zajednički pokazatelji kao takvi ne znače zajedničku politiku.

Široki metodološki okvir sastoji se od svodnih primarnih i sekundarnih pokazatelja (indikatora) i tri podsustava (socijalnu uključenosti, mirovinsku reformu te zdravstvenu zaštitu i dugotrajnu njegu). Primarni indikatori su smanjeni niz vodećih indikatora, koji uključuju sve najvažnije dimenzije definiranih ciljeva. Sekundarni indikatori namijenjeni su za podršku vodećim indikatorima omogućavajući im bolji uvid u prirodu problema.

Ti se indikatori koriste kod ukupnih nacionalnih izvještaja o strategijama socijalne zaštite i politike uključivanja ("National Reports on Strategies for Social Protection and Social Inclusion") te za posebne nacionalne izvještaje o socijalnoj uključenosti ("Social Inclusion"), mirovine ("Pension") i zdravstvenoj zaštiti i dugotrajnoj njezi ("Health and Long-Term Care") kao i za zajedničke izvještaje koji se podnose Europskoj komisiji i Vijeću.

Novi zajednički pokazatelji od 2006.

U lipnju 2006. godine, Povjerenstvo za socijalnu zaštitu ("the Social Protection Committee") prihvatilo je niz zajedničkih pokazatelja za procese socijalne zaštite i politike uključivanja.

Pokazatelji se sastoje  od 14 svodnih (ukupnih) pokazatelja (indikatora) (+11 kontekstualnih indikatora) namijenjenih za mjerenje novoprihvaćenih ukupnih ciljeva vezanih uz

  • (a) "socijalnu koheziju" i (b) "interakciju s Lisabonskom strategijom rasta i povećanog zapošljavanja"

  • i tri dodatna niza pokazatelja za socijalnu uključenosti, mirovinsku reformu te zdravstvenu zaštitu i dugotrajnu njegu.

Korištenje zajedničkih pokazatelja za praćenje ostvarivanja zajedničkih ciljeva je najvažnija sastojnica procesa modela otvorene koordinacije.

U tom su kontekstu, pokazatelji su dogovoreni uz suglasnost svih i korištenjem niza kriterija koji uključuju usporedivost temeljenu na EU usuglašenim podacima, prilagođavanju politikama i mjerama, jasnom normativnom tumačenju i usmjerenosti na učinke.

Dogovorena je nova tipologija pokazatelja u kojoj se razlikuju oni koji se mogu izravno iskoristiti za usporedbu (benchmarking), i oni koji mogu poslužiti samo za praćenje napretka koji ostvaruje pojedina zemlja.

Zajednički izvještaji

Ključno obilježje modela otvorene koordinacije (the Open Method of Coordination - OMC) je zajednička analiza i procjena Europske komisije i Vijeća Nacionalnih izvještaja o strategijama socijalne zaštite i uključivanja ("National Reports on Strategies for Social Protection and Social Inclusion") koji podnose zemlje članice. Zajednički izvještaji procjenjuju napredak u primjeni OMC-a, utvrđuju ključne prioritete i identificiraju dobru praksu i inovativne pristupe od zajedničkog interesa za zemlje članice.

Dosad su u 2002. i 2004. prihvaćena dva Zajednička izvještaja o socijalnom uključivanju, povezanih s nacionalnim akcijskim planovima o socijalnom uključivanju 2001.-2003. i 2003.- 2005.

U skladu s modelom otvorene koordinacije ("streamline the OMC process"), povezivanjem socijalne uključenosti, mirovinskog sustava i zdravstvena, biti će pripremljeni zajednički godišnji izvještaji o socijalnoj zaštiti i politici uključivanja.

Nacionalni strateški izvještaji

U skladu s modelom otvorene koordinacije povezivanjem socijalnoj zaštiti i politici uključivanja, zemlje članice trebaju prenijeti zajedničke ciljeve u nacionalne planove za svako od tri područja socijalne uključenosti, mirovinskog sustava te zdravstvene zaštite i dugotrajne njege. Ti planovi koji se odnose na dvogodišnje razdoblje, podnose se Komisiji u obliku Nacionalnog izvještaja o Strategiji socijalne zaštite i politike.

Dodatne informacije

Internetska stranica programa Progress (Progress website)

http://ec.europa.eu/employment_social/progress/index_en.htm

Uvodni letak za Progress (Introductory leaflet to Progress)

http://ec.europa.eu/employment_social/publications/2007/ke7606386_en.pdf

Generalni direktorat zapošljavanja, socijalnih poslova i jednakih mogućnosti

(Directorate-General for Employment, Social Affairs and Equal Opportunities)

http://ec.europa.eu/dgs/employment_social/index_en.htm

Socijalna Agenda 2005-2010 (Social Agenda 2005-2010)

http://ec.europa.eu/employment_social/social_policy_agenda/social_pol_ag_en.html

Lisabonska strategija (Lisbon Strategy)

http://ec.europa.eu/economy_finance/analysis_structural_reforms/structural_reforms237_en.htm

Model otvorene koordinacije (Open Methods of Coordination)

http://ec.europa.eu/employment_social/spsi/the_process_en.htm

Aktivnosti na boljoj regulaciji (Better Regulation Agenda)

http://ec.europa.eu/governance/better_regulation/br_what_en.htm

Europski socijalni fond (European Social Fund)

http://ec.europa.eu/esf

 

povratak na naslovnicu gore