Europa treba da svi njezini građani imaju aktivnu ulogu u društvu. Različitost njezinih naroda, regija i konačno zemalja članica EU čini mnogo od njezinog bogatstva.

Od svog nastanka, EU je povezivala socijalne i  ekonomske vrijednosti kako bi osigurala pravedan pristup zapošljavanju i jednaki tretman u životu. Sve zemlje članice dijele te vrijednosti i njihove su vlade aktivne u stvaranju radnih mjesta, smanjivanju siromaštva i socijalne uključenosti, pružanju socijalne zaštite i poticanju jednakih mogućnosti.

Ako želi održati Europski socijalni model Europa se danas mora suočiti s velikim izazovima. Starenje njezinog stanovništva znači smanjivanje radne snage što stvara veći pritisak na sustave socijalne zaštite.

Drugi izazovi koji utječu na sigurnost rada i preoblikovanje tržišta rada su globalizacija, tehnološke promjene i javljanje sve većeg broja oblika fleksibilnog rada.

Zemlje članice imaju najveću odgovornost za zapošljavanje i socijalnu politiku. Uloga EU-a je da bude katalizator za promjene i modernizaciju.

U ulozi katalizatora, EU je 2005. godine prihvatila Socijalnu Agendu ("The Social Agenda"), koja je putokaz EU u politici zapošljavanja i socijalnog djelovanja. Tu se ističe potreba međusobnog djelovanja ekonomske i socijalne politike te politike zapošljavanja, a utvrđen je vrlo ambiciozan plan aktivnosti.

U zapošljavanju od vlada se traži da zajedno u partnerstvu s poslodavcima i sindikatima kao i s civilnim društvom, naprave realne opcije za cjelokupno stanovništvo, povećaju kvalitetu i produktivnost rada, bolje predvide promjene na tržištu rada te načine upravljanja.

U ostvarivanju jednakih mogućnosti, od sudionika se zahtjeva modernizacija socijalne zaštite, borba protiv siromaštva i promicanje socijalne uključenosti, raznolikosti i nediskriminacija.

Za postizanje ovih ciljeva, socijalna politika EU ima više instrumenata podrške zemljama članicama. Određuju se minimalni standardi zajednički svim zemljama članicama, čime se osigurava univerzalna razina zaštite za sve građane EU u svih 27 zemalja članica. Ujedno, time se osigurava da sve tvrtke trebaju poštivati jednaka pravila pa stoga imaju jednaku sposobnost poslovnog takmičenja.

EU se također dogovara o zajedničkim EU ciljevima sa zemljama članicama te o praćenju napretka. S obzirom na to, prihvaćeno je da tzv. model otvorene koordinacije (open method of coordination - OMC) bude ključni mehanizam ostvarivanja usvojenih ciljeva u području politike protiv siromaštva i socijalne isključenosti, ali je zemljama članicama ostavljena mogućnost kako će to postići. Nadalje, EU podržava socijalni i civilni dijalog. Na taj način, socijalni partneri - predstavnici i poslodavaca i radnika - raspravljaju, savjetuju se, pregovaraju i zajednički djeluju. Takav dijalog omogućava socijalnim partnerima pružanje pomoći u definiranju Europskih socijalnih standarda i vitalnu ulogu u upravljanju EU-om.

Konačno, EU pruža financijsku pomoć zemljama članicama kako bi podržala njihove napore. Najvažniji instrument koji je na raspolaganju EU je  Europski Socijalni Fond -  usmjeren na poticanje zapošljavanja i smanjivanje razlika u mogućnostima i životnom standardu između zemalja članica.

Novosti:

Europa 2020: Propuštena prilika da se ispravi nepravda osobama s invaliditetom

Tijekom sastanka Europskog Vijeća 17. lipnja 2010. godine zemlje članice Europske Unije su usvojile novu strategiju 'Europa 2020'. Strategija stavlja naglasak na edukaciju, socijalnu uključenost i smanjivanje stope siromaštva.

Nevladina organizacija European Disability Forum pozdravlja aspekt socijalnog uključivanja među ciljevima borbe protiv siromaštva. EDF se zalaže za mjere koje će dovesti do poboljšanog pristupa osoba s invaliditetom zdravstvenoj zaštiti, mirovinama i društvenim uslugama.

U EDF-u ističu da treba staviti naglasak na osobe s invaliditetom koje žive u zatvorenim institucijama izvan svake socijalne uključenosti te ih uvesti u zajednicu i dozvoliti im pristup glavnim uslugama, kako bi ih se priznalo kao ravnopravne građane.

EDF-ov predsjednik gospodin Yannis Vardakastanis izjavio je kako će nastaviti raditi na poboljšanju života osoba s invaliditetom u Europi kako bi ispunili njihova očekivanja te da za njih mora biti mjesta u novoj strategiji.

Zapošljavanje i edukacija su izrazito bitna pitanja za uključivanje osoba s invaliditetom. Iako statistike ističu značajnu diskriminaciju u EU vezanu uz neki oblik invaliditeta, sam invaliditet nije dobio poseban osvrt kada su  pitanju ta dva područja unutar nove strategije.

Ljudi s određenim oblikom invaliditeta predstavljaju 12 posto europske populacije te bi njihova veća zastupljenost na tržištu rada dovela do 75-postotne stope zaposlenosti, kako muškaraca tako i žena. Zaposlenost bi se povećala i među mladim ljudima ali isto tako i starijim ljudima kao i migrantima. Također, rano napuštanje škole bi palo na manje od 10 posto .

Zbog toga Digitalna agenda za Europu kaže kako više nije dovoljno raditi samo na e-pristupačnosti osoba s invaliditetom već je potrebno ići i dalje s konkretnim inicijativama.

Iz ovih razloga EDF izražava nezadovoljstvo jer smatra da je 65 milijuna građana zapostavljeno u novoj strategiji, te poziva  Europsku uniju da uključi osobe sa invaliditetom u sve aktivnosti povezane za zapošljavanjem, obrazovanjem, mladima i borbom protiv siromaštva.

Više o tome:
EDF: EUROPE 2020: THE MISSED OPPORTUNITY TO DO JUSTICE TO PERSONS WITH DISABILITIES

Izvor: Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva , srpanj 2010 

U godini borbe protiv siromaštva EU tek utvrđuje pojam siromaštva

Nakon mjeseci rasprave između zemalja na zapadu i istoku Europske unije, čini se da će čelnici Europske unije na summitu koji se održava u Bruxellesu 17. lipnja, razvodniti ambiciozne planove za smanjenje siromaštva. Kao priprema za summit, ministri zapošljavanja i socijalne skrbi okupit će se u Luksemburgu 7. lipnja kako bi došli do dogovora oko indikatora siromaštva, koji su izazvali veliko neslaganje među zemljama članica EU-a.

Rasprava oko indikatora siromaštva uslijedila je nakon što je Europska komisija 2010. proglasila godinom borbe protiv siromaštva i društvene isključenosti.

Zemlje članice imaju različiti pristupa prema indikatorima, pa tako Francuska ima  obvezujuće odredbe za smanjenje siromaštva, dok neke zemlje poput Rumunjske nemaju nikakve indikatore.

Španjolsko predsjedništvo Europske unije je stoga, kao kompromisno rješenje, odbacilo prijedlog Europske komisije o jedinstvenom mjerenju rizika od siromaštva.

Umjesto toga, Španjolsko predsjedništvo preslaže tri alternativna mjerila : primanja manja od 60 posto nacionalnog prosjeka, materijalna neimaština, koja uključuje barem četiri od devet tako definiranih situacija, osobe koje žive u domaćinstvima bez zaposlenih tijekom godine dana.

Fintan Farrell, direktor nevladine organizacije European Anti-Poverty Network (EAPN), izjavio je kako novi prijedlog Španjolskog EU predsjedništva nije snažan kao originalni plan Europske komisije.

Farrell je rekao kako je namjera stvaranja ovog cilja bila da se potakne rasprava i izvrši pritisak na čelnike Europske unije da utječu na smanjenje siromaštva i društvene isključenosti.

Direktor  EAPN-a ističe kako je rasprava bila uspješna, ali da je još neizvjesno hoće li ona imati stvaran učinak na smanjenje siromaštva u Europi.

EAPN je 3. lipnja ministrima zapošljavanja i socijalne skrbi uputio pismo u kojem ih poziva da obrane cilj za smanjenje siromaštva i društvene nejednakosti kao glavni cilj europske ‘Strategije 2020.’

U pismu EAPN poziva ministre da podrže izvoran plan Europske komisije za smanjenje siromaštva te izražava zabrinutost zbog kompromisnog prijedloga Odbora za socijalnu zaštitu.

EAPN također naglašava važnost usvajanja široke Socijalne smjernice, kako bi društvena zaštita i socijalna inkluzija bile razmatrane u unutar cijele ‘Strategije 2020.’

Izvor: Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, lipanj 2010

EU gradi kuće za Rome

Europska komisija je predložila korištenje sredstava iz europskih regionalnih fondova za poboljšanje stambene situacije marginaliziranih skupina. Europski parlament i zemlje članice EU-a već su dale svoj pristanak.

Pripadnici Roma i drugih skupina građana u Europskoj uniji koje su u lošijem položaju ubuduće bi trebali živjeti u boljim uvjetima. Za to će se probrinuti financijska sredstva Europske unije i regionalnih fondova za koje ubuduće vrijede nova pravila dodjele novca. "Za manjiske skupine, poput Roma bit će moguće da dobiju lakši pristup boljem smještaju u stambenim jedinicama." Sredstva će se ubuduće moći koristiti za izgradnju socijalnih stanova ne samo kao do sada u urbanim već i u ruralnim područjima, gdje inače živi veliki broj Roma.

Obnova postojeći i izgradnja novih stanova za Rome

Osim toga ta financijska sredstava ubuduće mogu se koristiti sve zemlje članice Europske unije. Do sada su sredstva dobijale samo nove zemlje članice. Novcem će se poticati ne samo obnova postojećih već i izgradnja novih zdanja. Jedini uvjet je da su nositelji zgrada javne ustanove i poduzeća.

Na pitanje koliko će novca za spomenute projekte biti na raspolaganju iz regionalnih fondova glasnogovornik Europske komisije je rekao kako za sada nije moguće dati precizan odgovor. "Radi se o cijelokupnom fondu za regionalni razvoj i zbog toga za sada ne postoji točno određeni iznos za projekte, već je samo rečeno da će ubuduće biti lakše doći do sredstava za finaciranje stanovanja", objašnjava Ton van Lierop, glasnogovornik Europske komisije.

Trend izolacije Roma u porastu

"Romi su najbrojnija manjinska populacija u Europi", naglasio je povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn. Prema podacima kojima raspolaže Europska komisija 50 posto Roma žive u srednjoj i istočnoj Europi u djelomično ili potpuno izoliranim čevrtima. "Takav trend izolacije još se povećao u posljednjih 15 godina", upozorio je povjerenik Hahn.

Na novinarsko pitanje na koji način će Europska komisija provjeravati da li se kod skupine koja traži poboljšane uvjete za stanovanje radi o Romima, glasnogovornik je ukazao kako su sredstva za poboljšanje stambenih prilika namijenjeni svim manjinskim skupinama. "Novac stoji na raspolaganju svima, kako Romima tako i drugima. Mi nikoga ne isključujemo", zaključio je Ton van Lierop, glasnogovonik Europske komisije.

Akcija u sklopu europske godine suzbijanja siromaštva

Prijedlog je pokrenula Europska komisija u srpnju 2009. godine, a odluka je donešena ove 2010. godine koja je proglašena godinom suzbijanja siromaštva i socijalne izolacije.

Dosadašnji projekti za Rome bili su sufinancirani iz strukturnih fondova EU-a. Radilo se prije svega o projektima koji se bave odgojem djece, zapošljavanjem, mikrofinanciranjem i jednakošću spolova. Pomoću investicija iz EU-a (u visini od 1,11 milijuna eura) saniran je na primjer dio grada Nyiregyhaza u Mađarskoj, gdje živi jedna velika zajednica Roma. U tom gradu više ne postoje podijeljene škole, a sanirane su ulice, dječja igrališta i dječji vrtići.

Izvor: Deutsche Welle, svibanj 2010