Europska unija

Zapošljavanje i socijalna politika

Socijalna politika na europskoj razini od osnivanja Europske zajednice 1958. godine bila je usmjerena prije svega na gospodarska pitanja, da bi se kasnije, osobito nakon stupanja na snagu ugovora o EU 1993. godine, pozornost posvetila izgradnji Europe na socijalnom planu. Osnovni ciljevi i načela politike zapošljavanja sadržani su u Glavi VIII Ugovora o EZ-u, a pitanja socijalne politike uređuje Glava XI Ugovora. Zajednički su ciljevi usklađenih politika:

• što veća zaposlenost uz istovremeno poboljšanje uvjeta života i rada,
• jačanje tržišta rada i obrazovane radne snage, koja se može prilagoditi ekonomskim promjenama i
• poboljšanje kvalitete socijalne politike i socijalne zaštite.

Na lisabonskom sastanku na vrhu 2000. godine odlučeno je o usvajanju strategije kojom bi se olakšalo postizanje pune zaposlenosti i jače kohezije do 2010. godine, strategije koja bi obuhvaćala i postojeće inicijative u ovome području. Temeljni je cilj europskih institucija razvoj Unije kao najkonkurentnijeg i najdinamičnijeg svjetskog gospodarstva utemeljenog na znanju, koje ostvaruje održivi ekonomski rast uz osiguranje većeg broja boljih radnih mjesta te veće socijalne kohezije. Načelna odluka summita konkretizirana je u brojnim dokumentima, a ponajprije Europskom socijalnom agendom. Europska socijalna agenda je obnovljena 2008. god. (Renewed social agenda), s osnovnim zadaćama razvoja novih prilika za zapošljavanje , poboljšanja dostupnosti socijalnih usluga i ostvarenja načela solidarnosti za one skupine stanovništva na koje globalizacijske promjene utječu najnegativnije.

Više pročitajte na stranicama Vodiča kroz informacije o Europskoj uniji.

S većim teškoćama pri zapošljavanju susreću se stariji radnici, mlađe osobe, osobe s invaliditetom i pripadnici i pripadnice etničkih manjina. U odnosu na muškarce žene rjeđe rade na bolje plaćenim i sigurnijim poslovima.  

EU je odlučna u stvaranju većeg broja i boljih radnih mjesta, posebice kroz Europsku strategiju zapošljavanja. Europska komisija potiče zajedničko djelovanje nacionalnih vlada s doprinosima sindikata, udruženja poslodavaca, lokalnih vlasti i drugih partnera.

Novosti:

Eurostat: Utjecaj krize na zaposlenost u EU zasad manje izražen nego u SAD-u

Stopa nezaposlenosti u EU27 od prvog tromjesečja 2008. kontinuirano raste kao posljedica gospodarske krize, no taj je rast slabiji nego u SAD-u, čija je stopa nezaposlenosti nadmašila europsku iako je na početku krize bila na znatno nižoj razini, priopćio je u utorak 11. svibnja europski središnji statistički ured Eurostat.  

Istodobno, EU27 i SAD bilježe slične obrasce kretanja stope nezaposlenosti gledano na nešto detaljnijoj razini, prema spolu i razini obrazovanja, ističe nadalje Eurostat.  

U prvom tromjesečju 2010. sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u EU27 iznosila je 9,6 posto, netom ispod američkih 9,7 posto. Prije krize, američka je nezaposlenost na najnižoj razini bila u drugom tromjesečju 2007., kada je iznosila 4,5 posto, a rekordno je visoku razinu dosegnula u četvrtom tromjesečju 2009., i to od 10 posto. 

Nezaposlenost je u EU27 počela rasti u prvom tromjesečju 2008., kada je iznosila 6,7 posto. Od tada kontinuirano raste, te je u prvome tromjesečju 2010. dosegnula 9,6 posto, dok je SAD u prva tri mjeseca ove godine zabilježio pad stope nezaposlenosti. 

U obje je regije nezaposlenost teže pogodila muškarce nego žene. U EU27 stopa nezaposlenosti među muškarcima iznosila je 9,8 posto u prvom tromjesečju 2010., u usporedbi s 9,3 posto za žene. 

Stopa nezaposlenosti među muškarcima u svibnju 2009. nadmašila je onu među ženama po prvi put od kad su se počele voditi te statistike 2000. 

U SAD-u je stopa nezaposlenosti među muškarcima u prvome tromjesečju ove godine iznosila 10,7 posto, a među ženama 8,5 posto. 

U EU27 i SAD-u najsnažniji je rast nezaposlenosti u apsolutnom izrazu zabilježen među ljudima s najnižim stupnjem obrazovanja, dok je slabije rasla nezaposlenost onih s višim stupnjem obrazovanja te onih visokoobrazovanih.  

Nadalje, dugoročna nezaposlenost viša je u EU27, ali u SAD-u ubrzano raste. 

U obje je regije zabilježen snažniji rast dugoročne nezaposlenosti nego kratkoročne, iako je dugoročna nezaposlenost u EU27 bila relativno visoka i prije izbijanja krize, dok je u SAD-u bila niska.

Izvor: www.entereurope.hr , svibanj 2010

Unatoč recesiji, u EEA se nudi 658.688 radnih mjesta

Nepopunjenih radnih mjesta svih vrsta koja su poslodavci prijavili na Europskome portalu za radnu pokretljivost (EURES) ima 658.688 kod 20.945 poslodavaca u svim zemljama europskoga gospodarskog prostora.

Od 19. lipnja 2009. u pravnu je stečevinu Europske unije službeno uvedena direktiva (smjernica) 2009/50/EC o uvjetima ulaska i prebivališta za državljane trećih zemalja sa svrhom visokokvalificirana zapošljavanja, popularno nazvana direktivom o plavoj karti. Njome je, po uzoru na američku zelenu kartu, uvedena radna dozvola za zapošljavanje širom EU, osim u Danskoj, Irskoj i Ujedinjenome Kraljevstvu, a dobivali bi je stranci za koje se procijeni da je njihovo znanje, stručnost i iskustvo potrebno europskome gospodarstvu ili znanosti. Poslodavci bi vlastima zemlje članice u kojoj su registrirani dostavili popis dostupnih radnih mjesta, a u veleposlanstvima pojedine zemlje članice ili u izaslanstvu Europske unije u zemljama iz kojih useljenici dolaze zainteresirane bi se osobe mogle na ta radna mjesta prijaviti. Tako bi u EU dolazili s već zajamčenim radnim mjestom.

Za razliku od regulacije (uredbe) koja se primjenjuje izravno, direktivu zemlje članice moraju prvo prenijeti u vlastita zakonodavstva, bilo doslovno, bilo kao dijelove više zakona. Rok za njezin prijenos je 19. lipnja 2011., pa će se tek nakon toga nadnevka točno znati koliko je radnih mjesta dostupno državljanima trećih zemalja u pojedinoj zemlji članici.

Za sada je oku javnosti dostupan tek ukupan broj nepopunjenih radnih mjesta svih vrsta i raznih trajanja ugovora koja su poslodavci izravno prijavili na Europskome portalu za radnu pokretljivost (EURES), što ga na svojim stranicama vodi Europska komisija. Unatoč recesiji, dostupnih je poslova u trenutku dok ovo pišem 658.688 kod 20.945 poslodavaca u svim zemljama europskoga gospodarskoga prostora, no tek kada se klikne na pojedini posao može se vidjeti je li dostupan i strancima ili samo građanima EU.

U Austriji se nudi 24.920, Belgiji 72.081, Bugarskoj 16, na Cipru 1293, u Češkoj 10.159, Danskoj 4282, Estoniji 3, Finskoj 11.012, Francuskoj 32.738, Njemačkoj 185.080, Grčkoj 620, Mađarskoj 15, na Islandu 129, Irskoj 1929, Italiji 921, Latviji 48, Lihtenštajnu 69, Litvi 461, Luksemburgu 225, na Malti 92, u Nizozemskoj 35.533, Norveškoj 8504, Poljskoj 9452, Portugalu 2677, Rumunjskoj 91, Slovačkoj 56, Sloveniji 921, Španjolskoj 266, Švedskoj 99, Švicarskoj 1639, te u Ujedinjenome Kraljevstvu 333.058 radnih mjesta. Tražitelji posla ponude mogu pretraživati po trajanju ugovora te po neophodnome iskustvu i kvalifikacijama.

Izvor: Večernji list , ožujak 2010

EU ne želi ugovore na određeno vrijeme

Ugovori o radu na neodređeno vrijeme trebaju biti pravilo, dok je neprihvatljiva zloporaba da se takvi ugovori zamjenjuju netipičnim ugovorima na ograničeno vrijeme, poruka je Europskog parlamenta.

Parlament je velikom većinom glasova prihvatio izvješće koje je pripremila izvjestiteljica za to pitanje, francuska zastupnica iz Europske pučke stranke (EPP) Pascale Grunny.

''Ugovori na neodređeno vrijeme trebaju biti pravilo, dok zloporabu zamjene normalnih ugovora o radu s atipičnim ugovorima treba osuditi'', rekla je Grunny, koja je izrazila zadovoljstvo što je njezino izvješće prihvaćeno velikom većinom.

Zastupnica je posebno istaknula da je fleksibilnost, koja je nužna radi prilagodbe tržištu rada, neodvojiva od sigurnosti radnog mjesta.

''S ovim izvješćem želimo uputiti snažnu poruku zemljama članicama: sigurnost profesionalne karijere nužan je uvjet za socijalnu Europu'', ističe Pascale Gruny.

''Netipični ugovori o radu trebaju mladim ljudima osigurati prijelaz s jednog radnog mjesta na drugo ili iz jednog statusa u drugi. U svakom slučaju prioritet mora biti zadržavanje radnika na tržištu rada'', kaže zastupnica Europskog parlamenta.

Izvor:www.danas.hr ,srpanj 2010

Republika Hrvatska

U Hrvatskoj pak traju prijepori oko prijedloga izmjena Zakona o radu. Savez samostalnih sindikata Hrvatske donosi izvješće sa okruglog stola na tu temu.

Okrugli stol: Vlada s prijedlogom izmjena ZOR-a otišla u krajnost 

 I stručnjaci se slažu kako je Vlada otišla predaleko u promjenama ZOR-a. Dosadašnje rješenje o produženoj primjeni pravnih pravila iz isteklih kolektivnih ugovora (KU) dovelo je do toga da su sindikati izgubili interes za kolektivno pregovaranje, no Vladin prijedlog izmjene Zakona o radu (ZOR) otišao je u drugu krajnost, pa bi umjesto toga mogli imati poslodavce nezainteresirane za kolektivno pregovaranje, upozoreno je na jučerašnjem okruglom stolu u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.

Poziv za sudjelovanjem za okruglim stolom dobile su i sindikalne središnjice, ali se nisu odazvale pozivu MINGORP-a, ističući kako o Vladinome prijedlogu izmjena ZOR-a ne žele razgovarati.

Poslodavcima dosad nije bilo lako, jer su sindikati umjesto pregovora "zatrpavali sudove tužbama", a sudovi su uglavnom sudili u korist radnika, no Vlada s predloženim izmjenama ZOR-a može dovesti do toga da će jednoga dana biti ukinuta sva prava iz KU-a, ocijenila je sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu Iris Gović.

Trebalo bi pronaći srednje rješenje i za produženu primjenu pravnih pravila, kao i za otkazivanje KU-a, jer postoji nekoliko takvih ugovora koje je praktički nemoguće otkazati, založili su se sudionici okruglog stola.

Ivana Gregurev sa zagrebačkog Pravnog fakulteta smatra kako bi prikladno rješenje trebalo uzeti u obzir da neki poslodavac zbog financijske situacije ne može ispuniti odredbe KU-a. U tom bi slučaju, umjesto otkazivanja KU-a, trebalo suspendirati samo određene klauzule KU-a na određeno razdoblje.

Napomenula da germanski model radnog prava, odakle Hrvatska uglavnom preuzima rješenja, predviđa mogućnost otklanjanja produžene primjene pravnih pravila sklapanjem novog sporazuma koji, osim sindikata i poslodavca, mogu zaključiti i radničko vijeće i poslodavac, pa čak i radnici u svojim individualnim ugovorima o radu.

Dušanka Marinković Drača, pravna stručnjakinja u TEB-u, tvrdi da su Vlada i poslodavci i dosad imali instrumente za otkazivanje KU-a ili pojedinih odredbi KU-a koje im nisu bile po volji, samo je pitanje zašto ih nisu koristili.

Također je kritizirala pojedine sindikalne predstavnike jer su ispregovarali povoljne uvjete prvenstveno za sebe, a pritom radnike nisu ništa pitali, te istaknula da bi dogovoreni KU-i trebali proći referendum među sindikalnim članstvom.

Neki radnici spremni su raditi i za manje plaće i prava, samo da sačuvaju radna mjesta, a njihovi sindikati im to ne daju, kaže Marinković Drača.

Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta smatra kako je sudska praksa pretvorila produženu primjenu pravnih pravila KU-a u "rigidni institut", jer suci često sude u tom pravcu iako ih ZOR na to ne obvezuje.

Sindikati su prikupljanjem potpisa za referendum o izmjenama ZOR-a ušli u političku bitku oko produžene primjene pravnih pravila jer bi Vlada ukidanjem tog instituta oslabila njihovu poziciju u novim kolektivnim pregovorima, ocjenjuje Gotovac.

Državni tajnik Krešmir Rožman složio se da bi izmjene ZOR-a koje reguliraju produženu primjenu pravnih pravila trebale ići u blažoj varijanti, ocjenivši kako su Hrvatskoj zbog teške situacije potrebni dijalog, razumijevanje i odgovornost svih socijalnih partnera. No, dodao je, teško je sada reći što će biti s izmjenama ZOR-a.

Izvor: www.sssh.hr , srpanj 2010    

U odnosu na EU u Hrvatskoj najviše rezali plaće

Službeni podaci Eurostata i godišnji izvještaj dublinskog Eurofounda o industrijskim odnosima u 2009. pokazuju da su hrvatske tvrtke i poslodavci prije i žešće od drugih srezali plaće i primanja zaposlenih!

Naime, kako piše Večernji list, unutar Europske unije jedino su u baltičkim zemljama plaće pale od 4 do 9 posto, dok je u Hrvatskoj, uračuna li se efekt kriznog poreza, pad iznosio 2,8 posto. Prosječne su plaće najviše rasle u Bugarskoj, i to za približno 13 posto (godinu dana prije čak 26 posto), a plaće u drugim novim članicama povećane su od 3 do 5 posto.

Kad je riječ o minimalnim plaćama, Hrvatska je odmah poslije Slovenije na drugom mjestu u regiji, a od 2007. do 2009. minimalac je rastao približno petinu. Državni zavod za statistiku objavio je podatke prema kojima se u idućih godinu dana iznos minimalne plaće neće mijenjati te minimalac ostaje prošlogodišnjih 2814 kuna.

Plaće ugovorene kolektivnim ugovorima unatrag pet godina u EU usporile su sa 5 posto iz 2008. godine na 4,2 posto u 2009. godini. Nove su članice EU usporile sa 7,1 na 5,9 posto, dok su starije članice imale pad sa 3,8 na 3,1 posto, piše Večernjak.

Izvještaj European Industrial Relations Observatory pokazuje da ni drugdje u pregovorima socijalnih partnera o kolektivnim pravima nisu cvjetale ruže. Primjerice, Irci nisu poštovali ugovor iz 2008. te su ga morali otkazati. Ni Španjolci nisu uspjeli sklopiti svoj okvirni, temeljni kolektivni ugovor, već su pregovore spustili na niže razine. U Finskoj je posljednji nacionalni ugovor istekao 2007., a pregovori za 2010. su propali.

Francuzi su, međutim, postigli dogovor o hitnim mjerama kojima bi se zaštitile ugrožene skupine radnika, Poljska je također postigla dogovor, a paket antikriznih mjera obuhvatio je fleksibilnije radno vrijeme i skraćen rad. Slovenija, Portugal, Slovačka, Njemačka, Austrija i Francuska zadržale su istu razinu sektorskog pregovaranja, a Poljska, Velika Britanija i baltičke zemlje naglasak su imale na pojedinačnim tvorničkim ugovorima. U Austriji je, primjerice, prošle godine sklopljeno 500 kolektivnih ugovora koji obuhvaćaju 98 posto zaposlenih.

U hrvatskom je pak registru potkraj 2009. evidentirano 127 kolektivnih ugovora. Vlada se žali da su brojni ugovori istekli, no poslodavci su ih dužni poštovati zbog zakonske odredbe o produljenoj primjeni. 

Izvor: www.danas.hr , srpanj 2010