Socijalna uključenost

 Izgradnja socijalne Europe

Europa treba da svi njezini građani imaju aktivnu ulogu u društvu. Različitost njezinih naroda, regija i konačno zemalja članica EU čini mnogo od njezinog bogatstva.

Od svog nastanka, EU je povezivala socijalne i  ekonomske vrijednosti kako bi osigurala pravedan pristup zapošljavanju i jednaki tretman u životu. Sve zemlje članice dijele te vrijednosti i njihove su vlade aktivne u stvaranju radnih mjesta, smanjivanju siromaštva i socijalne uključenosti, pružanju socijalne zaštite i poticanju jednakih mogućnosti.

Ako želi održati Europski socijalni model Europa se danas mora suočiti s velikim izazovima. Starenje njezinog stanovništva znači smanjivanje radne snage što stvara veći pritisak na sustave socijalne zaštite.

Drugi izazovi koji utječu na sigurnost rada i preoblikovanje tržišta rada su globalizacija, tehnološke promjene i javljanje sve većeg broja oblika fleksibilnog rada.

Zemlje članice imaju najveću odgovornost za zapošljavanje i socijalnu politiku. Uloga EU-a je da bude katalizator za promjene i modernizaciju.

U ulozi katalizatora, EU je 2005. godine prihvatila Socijalnu Agendu ("The Social Agenda"), koja je putokaz EU u politici zapošljavanja i socijalnog djelovanja. Tu se ističe potreba međusobnog djelovanja ekonomske i socijalne politike te politike zapošljavanja, a utvrđen je vrlo ambiciozan plan aktivnosti.

U zapošljavanju od vlada se traži da zajedno u partnerstvu s poslodavcima i sindikatima kao i s civilnim društvom, naprave realne opcije za cjelokupno stanovništvo, povećaju kvalitetu i produktivnost rada, bolje predvide promjene na tržištu rada te načine upravljanja.

U ostvarivanju jednakih mogućnosti, od sudionika se zahtjeva modernizacija socijalne zaštite, borba protiv siromaštva i promicanje socijalne uključenosti, raznolikosti i nediskriminacija.

Za postizanje ovih ciljeva, socijalna politika EU ima više instrumenata podrške zemljama članicama. Određuju se minimalni standardi zajednički svim zemljama članicama, čime se osigurava univerzalna razina zaštite za sve građane EU u svih 27 zemalja članica. Ujedno, time se osigurava da sve tvrtke trebaju poštivati jednaka pravila pa stoga imaju jednaku sposobnost poslovnog takmičenja.

EU se također dogovara o zajedničkim EU ciljevima sa zemljama članicama te o praćenju napretka. S obzirom na to, prihvaćeno je da tzv. model otvorene koordinacije (open method of coordination - OMC) bude ključni mehanizam ostvarivanja usvojenih ciljeva u području politike protiv siromaštva i socijalne isključenosti, ali je zemljama članicama ostavljena mogućnost kako će to postići. Nadalje, EU podržava socijalni i civilni dijalog. Na taj način, socijalni partneri - predstavnici i poslodavaca i radnika - raspravljaju, savjetuju se, pregovaraju i zajednički djeluju. Takav dijalog omogućava socijalnim partnerima pružanje pomoći u definiranju Europskih socijalnih standarda i vitalnu ulogu u upravljanju EU-om.

Konačno, EU pruža financijsku pomoć zemljama članicama kako bi podržala njihove napore. Najvažniji instrument koji je na raspolaganju EU je Europski Socijalni Fond -  usmjeren na poticanje zapošljavanja i smanjivanje razlika u mogućnostima i životnom standardu između zemalja članica.

Program PROGRESS

PROGRESS je program EU za zapošljavanje i društvenu solidarnost. Osnovan je za pružanje  financijske podrške kod provedbe ciljeva EU u zapošljavanju, socijalnim poslovima i jednakim mogućnostima utvrđenim u Socijalnoj Agendi ("the Social Agenda"). Time se također pridonosi ostvarivanju EU Lisabonske strategije rasta i radnih mjesta ("EU 'Lisbon' Growth and Jobs Strategy"). Lisabonska strategija je strategija strukturnih ekonomskih reformi temeljena na partnerstvu zemalja članica i Europske komisije u poticanju većeg gospodarskog rasta i stvaranju većeg broja radnih mjesta u EU.

Partnerstvo je nužno jer se tako stvaraju jače ekonomske veze između zemalja članica, što znači da se učinci političkih mjera šire po cijeloj EU te  je potrebna koordinacija za postizanje maksimalne koristi.
Europski Socijalni Fond  (European Social Fund - ESF) je jedan od strukturnih fondova EU,  zamišljen za smanjivanje razlika u mogućnostima i životnom standardu između zemalja članica i regija, a time se potiče ekonomska i socijalna kohezija. PROGRESS je započeo u 2007. godini i trajati će do 2013. Taj program zamjenjuje četiri ranija programa koji su završili 2006. godine, a odnosili su se na aktivnosti protiv diskriminacije, jednakost između muškaraca i žena, mjere zapošljavanja i borbu protiv socijalne isključenosti. EU se odlučila na jedinstveni program kako bi racionalizirala i bolje usmjerila raspoloživa financijska sredstva te koncentrirala svoje aktivnosti u cilju snažnijeg utjecaja.

PROGRESS osigurava da socijalna politika EU ostane na tragu udovoljavanja ključnim političkim izazovima i koncentrira se na aktivnosti za koje je potreban zajednički europski napor. Program će biti podrška zemljama članicama kako bi se podržali njihovi napori u stvaranju većeg broja i boljih radnih mjesta, jamčile jednake mogućnosti za sve i jednoobrazno provelo EU zakonodavstvo.
PROGRESS za sedam godina (2007.-2013.) ima ukupni proračun od 743,25 milijuna eura. EU koristi taj proračun kako bi djelovala kao katalizator promjena i modernizacije u pet područja:

• Zapošljavanje (Employment)  (http://ec.europa.eu/employment_social/employment_strategy/index_en.htm)
• Socijalna uključenost i zaštita (Social inclusion and protection)       (http://ec.europa.eu/employment_social/social_inclusion/index_en.htm)
• Radni uvjeti  (Working conditions) (http://ec.europa.eu/employment_social/work_conditions/index_en.htm)
• Nediskriminacija (Non-discrimination)  (http://ec.europa.eu/employment_social/fundamental_rights/index_en.htm)
• Rodna jednakost Gender equality (http://ec.europa.eu/employment_social/gender_equality/index_en.html)

PROGRESS je otvoren za 27 zemalja članica EU, EU zemlje kandidatkinje i EFTA/EEA zemlje. Usmjeren je na zemlje članice, lokalne i regionalne vlasti, javne službe za zapošljavanje i nacionalne statističke urede. Također mogu sudjelovati specijalizirana tijela, sveučilišne i znanstvene ustanove, socijalni partneri i nevladine organizacije.