Socijalna uključenost

 Hrvatska uslijed svjetske gospodarske krize, ali i domaćih poteškoća ima značajan broj osoba kojima prijeti nezaposlenost, siromaštvo i socijalna isključenost. Može se očekivati da će zbog potreba štednje u sustavu socijalnog osiguranja i skrbi vezanim uz mirovinsko i zdravstveno osiguranje, zapošljavanje, zaštitu nezaposlenih i socijalnu skrb, te povećanja nezaposlenosti, uslijediti i određeno pogoršanje socijalne slike.  

Kako je u borbi protiv socijalne isključenosti, potreban multidisciplinaran pristup želja nam je  zajednički predložiti i provesti niz aktivnosti za ublažavanje socijalne isključenosti. Institut za javne financije (voditelj projekta), Hrvatski zavod za zapošljavanje, Savez samostalnih sindikata Hrvatske,  udruga ZaMirNET,  Forum europskih studenata novinarstva - Hrvatska, udruga Most, udruga za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama SJAJ, Ženska mreža Hrvatske, Društvo tjelesnih invalida te Savez slobodnih sindikata Slovenije i Savez sindikata Austrije pokreću projekt Partnerstvo za socijalnu uključenost, koji će trajati do kraja 2010. godine. U projektu aktivno sudjeluje i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Projekt se provodi uz financijsku pomoć Europske komisije, Opće uprave za zapošljavanje, socijalne poslove i jednake mogućnosti kroz europski program Progress.

Glavni ciljevi projekta

1. Poboljšanje koordinacije i suradnje svih  dionika  (vodoravne i okomite) u socijalnoj skrbi. U sustavu socijalnog osiguranja i skrbi, česta je nedovoljna koordinacija i suradnja tijela na različitim razinama, nejasna raspodjela nadležnosti i odgovornosti državnih tijela i ustanova, što narušava kvalitetu, pokrivenost i pristup potrebnim dobrima i uslugama. To je možda uzrokovano,  nedostatkom suosjećanja i/ili nedovoljnim zanimanjem zajednice i različitih dionika za probleme socijalno isključenih, ranjivih skupina i osoba u nepovoljnom položaju ali i nedovoljnim razumijevanjem ovog problema u cjelini.

2.Unapređenje zapošljivosti kao preduvjeta za poboljšanje socijalne uključenosti. Zapošljivost je najbolja obrana od nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti, a osoba koja se obrazuje, stječe nova znanja i sposobnosti, unapređuje i svoju zapošljivost.  

3. Unapređenje informiranosti o pravima i dostupnosti prava u sustavu socijalnog osiguranja i skrbi. Razina informiranosti korisnika o raspoloživim pravima i uslugama značajno se razlikuje. Neke skupine imaju saznanja o postojanju prava, ali često nedostaju detaljnije informacije o tome što se time stvarno dobiva i pruža te kako se ta prava ostvaruju.

4. Ublažavanje i prevencija prezaduženosti građana.  Prevelika zaduženost stanovništva jedna je od mogućih odrednica socijalne isključenosti pa je potrebno sprečavati i ublažavati prezaduženost.

5. Usklađivanje ponude i potražnje u sustavu socijalne skrbi kroz socijalno planiranje na nižim razinama vlasti. Neophodno je utvrditi i osnažiti poveznice između pojedinih dijelova socijalne politike te unapređivati javnu svijest o problemima socijalne isključenosti. U okviru projekta, organizirat će se tribine, radionice i okrugli stolovi koji će se održavati kako u Zagrebu tako i u hrvatskim manjim mjestima, a izradit će se i vodiči za građane, npr. o pravima u socijalnoj skrbi, unapređenju zapošljivosti, sprečavanju i ublažavanju prezaduženosti i sl.  Sve informacije i svi proizvodi projekta besplatno će biti dostupni na web stranici projekta www.socijalna-ukljucenost.net .

U projektu nam je posebno značajna pomoć i suradnja novinara i medija. Mi ćemo za novinare organizirati posebne radionice kako bismo olakšali argumentiranije izvještavanje o problemu socijalne isključenosti. Mediji mogu pomoći tako da pridonesu boljem razumijevanju problema socijalne isključenosti u široj javnosti, ali i među sudionicima sustava socijalne skrbi.  Zajednički je cilj što bolja socijalna uključenost. 

Najkraće informacije 

Socijalna isključenost je višedimenzionalni proces koji slabi povezanost pojedinca i zajednice. Osobe mogu biti isključene iz pristupa dobrima (npr. pravo na novčanu naknadu) i uslugama (npr. pravo na obrazovanje) te sudjelovanja na tržištu rada, odnosno mogu biti isključene iz ostvarivanja ljudskih i socijalnih prava. Što je više obilježja po kojima je osoba isključena, to ona postaje ranjivija. Uzroci socijalne isključenosti u Hrvatskoj često su povezani s nedovoljnom zapošljivosti, niskom obrazovnom razinom, ograničenim mogućnostima zapošljavanja i/ili uskim, odnosno zastarjelim znanjima i sposobnostima.  Česta je posljedica dugotrajna  nezaposlenost i ovisnost o sustavu socijalne skrbi. S povećanim rizikom socijalne isključenosti posebice se suočavaju osobe s posebnim potrebama (invaliditetom), beskućnici, starije osobe, žene, žrtve obiteljskog nasilja, Romi, bivši zatvorenici, liječeni ovisnici, izbjeglice i prognanici te dio stanovnika u područjima od posebne državne skrbi.

Osobe s invalidnošću. Potrebe za život i rad osoba s invalidnošću i pretpostavke za ostvarivanje jednakopravnosti još uvijek nisu adekvatno ugrađene u hrvatsko zakonodavstvo. O njihovim problemima ne odlučuje se kroz radno zakonodavstvo, već kroz sustav socijalne skrbi koji ne poznaje njihove potrebe i ne osigurava uvjete za izjednačavanje njihovih mogućnosti s mogućnostima drugih građana. Neophodno je osigurati sudjelovanje osoba s invalidnošću u odgojno-obrazovnom sustavu koji će im omogućiti najviši stupanj osposobljenosti - po redovitom ili posebnom programu - primjeren sposobnostima, bez obzira na vrstu, stupanj i podrijetlo invaliditeta. Viša razina obrazovanja i vještina omogućila bi im lakše zapošljavanje, bolje plaćene poslove i kvalitetniji život.

Osobe s duševnim smetnjama. Kada je riječ o broju bolničkih dana zauzetih za različite vrste zdravstvenih poremećaja, za dobnu kategoriju između 20 i 59 godina života, duševne bolesti su na drugom mjestu. Osobe s duševnim smetnjama, čija je radna sposobnost očuvana, zbog stigme moraju skrivati bolest pred poslodavcem kako ne bi izgubili posao. Jedina egzistencijalna sigurnost, koja se može ostvariti u nekoj manjoj mjeri, leži u sustavu socijalne skrbi. Stoga se osobe s duševnim smetnjama radije oslanjaju na sustav socijalne skrbi nego na zapošljavanje, što ih dodatno isključuje iz društva i može dovesti do institucionalizacije.

Beskućnici. U Hrvatskoj se o beskućništvu govori tek u novije vrijeme posebice u procesu izrade  strateškog dokumenta suzbijanju siromaštva - Memoranduma o socijalnoj uključenosti.  S obzirom na njihov relativno mali broj do sada nije ni bilo osobite strategije zaštite i plana rada s beskućnicima. Malo je provedenih istraživanja o beskućnicima, a njihov broj se procjenjuje na 300 do 500 s trendom porasta. Nedovoljan je kapacitet prenoćišta, većina beskućnika nema zdravstveno osiguranje, a ne ostvaruju ni druga prava.

Nezaposleni. Trenutno je na HZZ-u evidentirana 262 821 nezaposlena osoba, što je 1% nezaposlenih osoba više nego u veljači 2008. godine. Krajem veljače ove godine, udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom  broju nezaposlenih osoba iznosio je 50,8%. U siječnju 2009. u evidenciju nezaposlenih prijavilo se 26.408 osoba (26,5 % više nego prethodnoga mjeseca). Najveći gubitak radnih mjesta je u proizvodnom sektoru. U ukupnom broju nezaposlenih početkom 2009. udio žena iznosio je 61,5 % te se povećao za 4,2 % u usporedbi s prosincem 2008. godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2008. godine, žene teže nalaze zaposlenje i slabije su plaćene od muškaraca.  Što se tiče zapošljavanja žena, u veljači 2009. godine udio žena u broju zaposlenih s evidencije HZZ-a iznosio je 57,2 %.

Romi. HZZ ne vodi nezaposlene osobe po nacionalnosti, ali se procjenjuje da je krajem 2008. godine bilo evidentirano oko 4.400 Roma. Siromaštvo među Romima je znatno raširenije nego u društvu, tako da 76% Roma i 20% ne-Roma koji žive u blizini romskih naselja, žive u apsolutnom siromaštvu. Romsko je siromaštvo često dubinsko i trajno te pogađa gotovo sve aspekte života (stanovanje, obrazovanje, zdravlje i sl.). Značajan broj romske djece nije uključen u obrazovni sustav ili rano iz njega izlazi, pa se siromaštvo i socijalna isključenost prenose na iduće naraštaje.

Umirovljenici. Značajan broj umirovljenika ostvaruje male mirovine te teško zadovoljavaju svoje životne potrebe. Dvije trećine umirovljenika ima mirovinu manju od prosječne mirovine. Evidentan je pad mirovina ostvarenih nakon stupanja na snagu novog Zakona o mirovinskom osiguranju zbog širenja obračunskog razdoblja i drugih čimbenika. Ne zna se koliko starijih osoba uopće ne ostvaruje mirovinska prava ali se procjenjuje da je taj broj značajan.

Kontakt osoba:  Predrag Bejaković, voditelj projeka

Institut za javne financije

Smičiklasova 21,10000 Zagreb, Hrvatska

Tel:+385 1 4886 444 Fax: +385 1 4819 365

Web: www.ijf.hr

Ovaj projekt sufinancira EU

Delegacija Europske komisije u RH

Trg žrtava fašizma, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel: +385 1 4896 500

Fax: +385 1 4896 555
Web: www.delhrv.ec.europa.eu

Europska komisija izvršno je tijelo Europske unije. "Europsku uniju čini 27 zemalja članica koje su odlučile postupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajednički su, tijekom razdoblja proširenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokracije i održivog razvoja, zadržavajući pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija posvećena je dijeljenju svojih postignuća i svojih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica."