Zaštita na radu
Zaštita na radu je skup tehničkih, zdravstvenih, pravnih, psiholoških, pedagoških i drugih aktivnosti s pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti i štetnosti koje mogu ugroziti život i zdravlje osoba na radu. Pojam osoba na radu prvenstveno se odnosi na zaposlenike, ali i na druge osobe kao što su volonteri, učenici i studenti na praktičnoj obuci, osobe koje obavljaju djelatnost osobnim radom i druge osobe (čl. 5. ZZR-a).
Takav skup utvrđuje mjere, postupke i pravila da bi se otklonile ili smanjile pojedine opasnosti i štetnosti.
Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi (čl. 50. st. 2. Ustava RH).
Svrha Zakona o zaštiti na radu je sprečavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša (čl.1. st. 1 ZZR).
Što se smatra ozljedom na radu ?
Ozljedom na radu smatra se svaka:
1) ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzročno vezana za obavljanje poslova na kojima radi, odnosno djelatnost na osnovi koje ozlijeđena osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu,
2) bolest osiguranika koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nekog nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno za vrijeme obavljanja djelatnosti ili u svezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu.
3) nanesena na način predviđen u točki 1. ovoga članka koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojega je osiguran,
4) ozljeda nanesena na način predviđen u točki 1. ovoga članka koju osiguranik pretrpi u svezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu prema propisima o zdravstvenom osiguranju i prava na profesionalnu rehabilitaciju prema odredbama ovoga Zakona,
5) ozljeda odnosno bolest iz točke 1. i 2. ovoga članka koju pretrpi osigurana osoba iz članka 18. do 20. Zakona,
6) ozljeda nastala na način predviđen u točki 1. ovoga članka koju osoba pretrpi u svezi s prethodnim utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno prigodom zasnivanja radnog odnosa.(čl.37. ZMO)
Prethodno propisani slučajevi, koji se smatraju ozljedama na radu, mnogo su širi od onih slučajeva na koje se može utjecati primjenom pravila zaštite na radu na mjestu obavljanja poslova. U tom kontekstu primjena pravila zaštite na radu uglavnom će se odnositi na spriječavanje slučajeva ozljeda na radu navedenih pod točkom 1., ali je poslodavac odnosno njegov ovlaštenik dužan znati i za ostale slučajeve koji se smatraju ozljedama na radu, kako bi zaposlenik ostvario i ostala svoja prava.
Stanje ozljeda na radu u 2000. godini:
Inspektori rada za zaštitu na radu Državnog inspektorata su tijekom 2000. godine povodom nadzora teških, smrtnih i skupnih ozljeda na radu (dva ili više zaposlenika) utvrdili i procesuirali slučajeve, na mjestima neposrednih obavljanja poslova, u kojima je teško ozlijeđeno 698 zaposlenika dok je još 29 zaposlenika smrtno stradalo.
Od navedenih brojeva, najveći broj teških ozljeda zabilježen je u prerađivačkoj industriji (302), zatim sljedi građevinarstvo (131) te poljoprivreda, lov i šumarstvo (90).
Kada se radi o smrtnim slučajevima prednjači građevinarstvo (9), isto kao i poljoprivreda, lov i šumarstvo (9), od čega se pretežiti broj odnosi na šumarstvo, zatim prerađivačka industrija (4), itd.
Što se smatra profesionalnom bolešću ?
Profesionalnom bolešću smatra se bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja. (vidjeti ispitivanja u radnom okolišu) Profesionalne bolesti dokazuju se pomoću u medicini rada prihvaćenih programa obrade (algoritama), a dijagnostički postupak obuhvaća:
1. radnu anamnezu i dokazivanje povezanosti bolesti i izloženosti pri radu;
2. kliničku sliku s pojavom oštećenja funkcije i/ili morfologije organa ili organskih sustava za koje je poznato da je određena radna štetnost može uzrokovati;
3. pozitivne nalaze dijagnostičkih metoda koje mogu objektivizirati to oštećenje.
Prisutnost štetnosti iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se:
1. procjenom opasnosti ili na drugi način koji omogućava da se sa sigurnošću utvrdi prisutnost štetnosti,
2. određivanjem intenziteta (mjerenjem, neposrednim uvidom u uvjete rada ili na drugi način koji omogućava da se sa sigurnošću utvrdi intenzitet štetnosti) i trajanja izloženosti toj štetnosti (čl. 2. ZLPB)
Bolesti koje se smatraju profesionalnim bolestima utvrđene su u Listi profesionalnih bolesti, koja je sastavni dio citiranog zakona (čl. 3. ZLPB).
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2000. godini evidentirana je ukupno 81 profesionalna bolest. Najveći broj profesionalnih bolesti prijavljen je u prerađivačkoj djelatnosti (41), zatim u djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva (18) te u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (14).
Odgovornost poslodavca za provedbu zaštite na radu !?
Za organiziranje i provedbu zaštite na radu odgovoran je poslodavac neovisno o tome da li je u tu svrhu zaposlio stručnjaka za zaštitu na radu, odnosno organizirao službu za zaštitu na radu ili je ugovorio suradnju s ovlaštenom fizičkom osobom za zaštitu na radu, ustanovom ili trgovačkim društvom za poslove zaštite na radu.
Poslodavac može obavljanje poslova zaštite na radu prenijeti i na svojeg ovlaštenog predstavnika (u daljnjem tekstu: ovlaštenik).
Ovlaštenik u smislu stavka 2. ovoga članka je svaka osoba koja rukovodi radom jednog ili više radnika na kojeg je prenijeto ovlaštenje u pisanom obliku (čl. 13. ZZR).
Odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom ?
Poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava (čl. 15. ZZR).
Sadržaj knjige dipl. ing. Jere Gašperova možete u cijelosti pročitati na
| www.delhrv.ec.europa.eu
